,,Naša zemlja na polju razvoja IKT sektora napreduje ogromnim koracima, a rezultati su za zemlju koja je okrenuta tradicionalnim oblicima privrede iznenađujući“, izjavio je, pored ostalog, ministar informisanja i telekomunikacija g. Dejan Ristić u intervjuu za današnje izdanje dnevnog lista ,,Politika“.

,,Rečnikom današnje omladine, srpski IKT sektor je prethodne godine potpuno izdominirao. Sa time se slaže i globalna IKT zajednica koja našoj zemlji odaje priznanje na sjajnim rezultatima. Jer, šta drugo reći na podatak da je ta grana domaće privrede u 2024. godini ostvarila dobit od rekordnih 4,13 milijardi dolara. U odnosu na do tada rekordnu 2023. godinu zabeležen je rast od čak 20 procenata. Talas tog uspeha preneo se i na početak ove godine pa stoga, ako uporedimo januar 2024. i isti mesec ove godine, beleži se dalji rast od 15 procenata. Srbija je na polju IKT-a za desetak godina prešla put, kako se to kaže na engleskom, „from zero to hero“, odnosno od nule do apsolutnog uspeha. Naravno da uspeh nije stigao sam od sebe. Naša država je tokom nekoliko prethodnih godina, po rečima vodećih stručnjaka globalne IKT zajednice, postigla izuzetne rezultate budući da je na tome dugo i temeljno radila. Stoga možemo da zaključimo to da smo iznenadili, ne samo globalnu IKT zajednicu, već i sami sebe“, rekao je ministar.

Na pitanje na koji način su postignuti ovi izuzetni rezultati ministar je ukazao na to da ,,Ukoliko postoje cilj i volja, pronaći će se i način. Srbija je pitanju razvoja IKT sektora pristupila planski i obezbedila sve neophodne preduslove. To je, pre svega, obrazovan i motivisan kadar. Nakon toga na red dolazi zakonodavni okvir za koji u slučaju Srbije, možemo da kažemo da je jedan od najboljih u svetu. On se stalno unapređuje što je i logično zbog činjenice da je IKT sektor jedan od najdinamičnijih u svetu. Ukoliko mislite da je dovoljno da zakon unapredite jednom u nekoliko godina osuđeni ste na neuspeh. Neophodne su konstantne legislativne inovacije. Ako u tome uspete i uklonite prepreke koje bi sputavale prirodni razvoj IKT sektora definitivno sledi nagrada u vidu izuzetnih prihoda. Treći resurs za razvoj IKT sektora je infrastrukturni ekosistem. Šta to znači u slučaju Srbije? To su naučno-tehnološki parkovi i dva nova naučna instituta – Institut za veštačku inteligenciju i Biosens institut. Zatim Državni data centar u Kragujevcu koji predstavlja biser u kruni srpskog IKT sektora. U izgradnji su i Inovacioni distrikt u Kragujevcu i BIO4 kampus u Beogradu“, izjavio je ministar.

Govoreći o decentralizovanoj izgradnji telekomunikacione infrastrukture ministar je ukazao na to da je ,,Tokom artikulisanja plana razvoja srpskog IKT sektora na vreme je prepoznata važnost decentralizacije infrastrukturnog ekosistema. Zbog toga sva infrastruktura nije isključivo u Beogradu. Naprotiv,  naučno-tehnološki parkovi nalaze se i u Novom Sadu, Nišu i Čačku, a u izgradnji je i onaj u Kruševcu. Inovacioni distrikt u Kragujevcu, koji je u izgradnji, još je složenija vrsta naučno-tehnološkog parka. Cilj da se zemlja premreži znanjem i digitalnom infrastrukturom je ostvaren. To, pored ostalog, doprinosi očuvanju i razvoju brojnih lokalnih zajednica budući da stručni kadar ostaje u svojim sredinama. Naši mladi i visokoobrazovani ljudi mogu da nađu posao u svojoj sredini, da profesionalno, društveno i ekonomski napreduju“, ukazao je ministar.

,,Srpski IT sektor ima bezmalo 100 hiljada zaposlenih. Prosečna plata u IKT sektoru u januaru ove godine iznosila je 207.000 dinara, a prosečni lični dohodak programera u decembru prethodne iznosio je čak 316.000 dinara. To je iznos plata koju mnogi priželjkuju“, rekao je ministar govoreći o rezultatima Republike Srbije u IKT sektoru i dodao da su ,,uz ovakve izuzetne rezultate potrebni inicijalni podstrek države, adaptibilan i kvalitetan zakonodavni okvir, razvijena i diversifikovana digitalna infrastruktura te blagim modelovanjem celokupan IKT sektor možemo da usmeravamo u pravcu većeg broja zaposlenih i rasta prihoda. Srpska privreda je u konstantnoj digitalnoj transformaciji i u tome smo veoma uspešni. To nam mnogi priznaju i u inostranstvu. Zbog ostvarenih izuzetnih rezultata IKT sektor je jedna od najprihodovnijih i najbrže rastućih  privrednih grana u Srbiji. Ukoliko te rezultate uporedimo sa prihodima koje, na primer, ostvarujemo u sektoru turizma koji takođe beleži fantastične rezultate (prošlogodišnji prihod od turizma iznosio je više od 2,8 milijardi evra) tek onda možemo da pojmimo koliki je to uspeh“, rekao je ministar.

Na pitanje da prokomentariše razvoj elektronske uprave, ministar je ukazao na to da je ,,naša E-uprava jedna je od najboljih u svetu. Trenutno nudi više od 350 E-usluga. Za jednu malu zemlju po površini i broju stanovnika to je izuzetan uspeh. Oko dva i po miliona građana poseduje nalog na E-upravi i koriste njene brojne prednosti i dobrobiti što se sve ogleda u uštedi novca, vremena, resursa, živaca... E-uprava kroz dostupne servise prati svakog našeg građanina od rođenja do smrti – od elektronske krštenice do elektronske umrlice. Prati privredu i njene potrebe. Jedna od poslednjih usluga koja je uvedena jeste e-pečat u klaudu“, dodao je ministar.

Konačno, govoreći o kapitalnim projektima Ministarstva na daljem razvoju telekomunikacione infrastrukture, ministar je ukazao na to da  je ,,Ministarstvo krajem 2023. okončalo projekat pod nazivom „Povezane škole“. Povezali smo na internet više od 3.800 objekata svih osnovnih i srednjih škola u Srbiji, što obuhvata čak i one najudaljenije sa isturenim odeljenjima. Više od 730.000 učenika i oko 100.000 nastavnika i stručnih saradnika sada u školama imaju pristup internetu i koriste digitalne alate u učenju. Nebitno da li dete ide u školu u centru Beograda, Novog Sada, Niša ili negde na padinama Kopaonika. U školama svi imaju istu pristupačnost internetu i digitalnim obrazovnim alatima“, rekao je ministar i dodao da ,,Internet u školama plaća Ministarstvo informisanja i telekomunikacija, dok istovremeno organizuje održavanje mreže. Osim toga, svake godine Ministarstvo obezbedi do 4.000 filtera koji onemogućavaju učenicima pristup neprimerenim sadržajima na internetu čime se staramo o bezbednosti sve naše dece u onlajn okruženju. U Srbiji je sada različitim oblicima interneta pokriveno čak 98 procenata teritorije. Po tome smo najbolji u Evropi. Ipak, država je nastavila sa daljim razvojem digitalne infrastrukture. Tamo gde komercijalni operatori nemaju interes da uvode optički internet to umesto njih čini država. Prva faza ovog projekta biće završena između maja i juna ove godine. Oko 1.500 kilometara optičkih kablova je već postavljeno. Sada teku pripreme za drugu fazu koja će uključiti još 3.920 kilometara optike. Ona će povezati mesne zajednice, škole, domove zdravlja, najudaljenije ispostave javnih ustanova, kao i desetine hiljada domaćinstava. Do sada je ovim projektom obuhvaćeno čak 956 naselja“, zaključio je ministar.